Torba prve pomoći baš i nije na prvom mjestu kada razmišljate što vam sve treba na brodu, tako da bi ovdje spomenuo samo ono najnužnije što bi trebali imati uz sebe u svakom trenutku na brodu.

Postoje prilično velike razlike u uzrocima i mjestima ozljeda između „malih“ brodova, olimpijskih klasa, i „velikih“ brodova, krstaša.

To je, ukratko, trening koji je dobio ime po proprioceptorima, malim ‘osjetilnim strukturama’ koje se nalaze uglavnom u zglobovima (ima ih i u tetivama i mišićima), a koje su vrlo osjetljive na promjenu pritiska i napetosti, koje se dešavaju kod specifičnih, neobičnih pozicija dijelova tijela, te su zbog toga bitni u sprječavanju ozljeda.

Iz mog iskustva, iskreno, ja bih rekao da su ozljede kod jedrenja rjeđe nego u ostalim sportovima ( ovdje mislim na ozljede kod jedrenja na krstašima, ne na olimpijske klase) ali kad se dogode, onda su puno teže nego drugdje.

Regate krstaša u Hrvatskoj su vrlo, vrlo daleko od pravih sportskih regata kakve povremeno gledamo na TV-u. Izuzetak od toga su tek djelomično ACI match race i IMS regate koje se održavaju na Cresu. Sve ostalo kod nas spada u skupinu pašta-fažol regata, mada i one znaju biti iscrpljujuće.

Ozljede koje se dešavaju na brodu se ni formom ni sadržajem ne razlikuju od svih ostalih sportskih ozljeda, razlika je samo u načinu i mjestu nastanka ozljede i načinu i mjestu saniranja te ozljede.

Proizvođači razne opreme, odjeće i obuće za ovo područje su nas već odavno razmazili, nekada se jedrilo u trenerkama, tutama (ona “na četri rige” je uvijek bila jako popularna) i tenisicama, a sada...

Sindrom sportskog srca je naziv za povećanje srčanog mišića koje nastaje kao adaptacija na pojačana tjelesna opterećenja, mada, ime možda i nije najsretnije pogođeno, pošto se pod sindromom obično podrazumijeva skup simptoma bolesti, a ovdje se ne radi o ničem patološkom tj. srce je povećano, ali zdravo.

Ergometrijska testiranja su prvenstveno zamišljena za osobe sa poznatom ili mogućom kardiovaskularnom bolesti, međutim, postali su standard i kod sportske dijagnostike.

Ovo je jako dobro pitanje, jer sportaši jako često zaborave na ovaj problem. Lučenje hormona diktira naš bioritam i njihova količina u krvi, najjednostavnije rečeno, čini nas budnijima ili pospanijima ( nisu zaludu indijanci napadali baš pred zoru).