Tri su izvora snage koju razvija genova: upadni kut, dubina jedra i zakrivljenost stražnjeg poruba. Prvi je cilj da se dobije željena ukupna snaga, a kao drugo, da se postigne ispravna kombinacija snage iz svakog od izvora prilagođena pojedinim uvjetima.
Upadni kut
Kad je genova „nategnuta“, snaga se povećava povećanjem upadnog kuta vjetra. Popuštanjem škote i oslobađanjem genove smanjuje se dobivena snaga. Jednom kad je jedro pritegnuto, glavna kontrola upadnog kuta jevjetra je pomoću kormila. Otpadanjem od kursa (pojavanjem) dobiva se na snazi, a zaorcavanjem se smanjuje razvijena snaga.
Dubina
Dublje jedro proizvodi veću snagu, dok isplićena jedra generiraju manje snage, kao i manji otpor. Dubina genove može se namještati na različite načine... nategnutošću prednjeg poruba, položajem hvatišta škote na palubi i sa škotom.
Zakrivljenost stražnjeg poruba (twist)
Zatvoreniji (ravniji) stražnji porub generira više snage. Otvoreni porub (s izraženijom zakrivljenošću) ima efekt rasipanja snage. Zakrivljenost stražnjeg poruba genove kontrolira se položajem hvatišta škote na palubi i pritegnutošću škote.
Načini kontroliranja genove
Vaše prednje jedro imat će neke ili čak sve, slijedeće kontrole s kojima se može postići željena količina i kombinacija snaga:
Podigač
Podigač treba nategnuti toliko da se genova postavi u dizajnirani oblik. Sila nategnutosti (tenzija) podigača treba biti tolika da se uklone nabori uz prednji porub. Ako je prednji dio genove rastegnut popustite podigač. Po laganom vjetru prenategnuti podigač negativno utječe na performanse. Kako vjetar jača potrebno je pojačavati tenziju u podigaču da bi se prednji porub zadržao ispravan oblik.
Kad se genova namata na rol sistem nakon jedrenja po jačim vjetrovima, popustite podigač da materijal genove ne bi bio pod nepotrebnim opterećenjem.
Škota genove (ili floka)
Pritezanje škote dodaje snagu u kombinaciji s povećanjem upadnog kuta vjetra, kao i smanjivanjem zakrivljenosti stražnjeg poruba. Osnovno je da škota prednjeg jedra utječe na kut jedrenja u orcu privlačenjem jedra simetrali jedrilice. Kako se jedro približava položaju maksimalne zategnutosti, škota više stvara efekt spuštanja roglja prema palubi nego privlačenja prema simetrali jedrilice i glavna posljedica je pritezanja škote je smanjivanje krivulje stražnjeg poruba.
Za ispravan trim s genovom privučenom sredini jedrilice, izlazni dio genove na sredini stražnjeg poruba, treba biti paralelan simetrali jedrilice. Baza genove treba biti malo zaobljenija nego baza glavnog jedra, a generalno gledajući oblik cijele genove mora pratiti oblik glavnog jedra.
Kako se genova (ili flok) pritežu trebate dobiti mogućnost oštrijeg jedrenja u orcu bez da zadnji porub „trese“. Ako trenutni trim ne doprinosi daljnjem poboljšavanju kuta u orcu, škota je previše nategnuta. Tada je polagano popuštajte da se optimizira trim prednjeg jedra.
Tenzija prednjeg štraja
Tenzija prednjeg štraja regulira se i kontrolira prilgodljivim krmenim štrajem. Veća tenzija u prednjem štraju ima za posljedicu pliće prednje jedro, dok smanjenje tenzije i prateća krivulja prednjeg poruba dodaje snagu. Po laganom vjetru prednji porub treba biti nategnut samo onoliko da genova (flok) ne duši po valovima. Kako vjetar jača tenzija treba narasti. Po jakom vjetru prednji štraj treba biti nategnut što je moguće više.
Klizač škote genove
Pomicanje klizača škote genove mijenja kut pod kojim se nateže genova prema palubi. Kao početni položaj namjestite klizač tako da stražnji porub treperi cijelom dužinom u položaju maksimalne orce. Od ovog početnog položaja klizač se može pomicati da bi se precizno prilagodio trenutnim uvjetima. Ako se klizač pomiče prema naprijed dodaje se „trbuha“ u bazi jedra, a posljedica je da se izravnava krivulja stražnjeg poruba i povečava snaga. Prednji položaj klizača je najbolje koristiti po laganom vjetru i po valovitim uvjetima na moru.
Pomicanjem klizača unatrag smanjuje se razvijena snaga da bi se dobile bolje performanse po jačem vjetru. Stražnji položaj klizača izravnava genovu (čini je plićom) tako što se u tom slučaju rogalj pomiće prema gore. (Ovo se može usporediti s natezanjem glavnog jedra po bazi, odnosno maksimalnom rastezanju duž lantine.) Posljedica pomicanja klizača prema natrag također ima za posljedicu povećanja krivulje stražnjeg poruba, rasipanjem snage iz gornjeg dijela jedra.
Za jedrenje po vrlo jakom vjetru poželjno je da se gornji dio jedra prazni prije nižih sekcija.
Majolica
Majolica ne kontrolira oblik jedra. Njena namjena je samo da se spriječi treperenje stražnjeg poruba, jer ga treperenje može oštetiti. Tenzija majolice mora biti upravo onolika koliko je potrebno da se zaustavi treperenje i ne više od toga. Ako jedro ima i majolicu duž baze koriste se isti principi.
Da li stvarno trebate genovu?
Velike preklapajuće genove (veće od 100%) su teške za korištenje, s njima se teže virava, lakše se oštećuju i smanjuju vidno polje. Manji flok je mnogo lakši za rad.
Na jedrilicama s velikim glavnim jedrom, genova je nepotreban teret. Po svim uvjetima, osim laganog vjetra, flok osigurva mnogo bolje performanse , a po srednjim i jačim vjetrovima flok je uvijek daje bolje rezultate.
