Jedrenje s vjetrom u krmu obuhvaća raspon upadnih kutova prividnog vjetra od 130°-180°. U tom rasponu kutova, spinaker se ponaša više kao padobran nego kao aerodinamička površina. Vjetar ne struji preko površine od prednjeg prema zadnjem rubu spinakera, već spinaker “skuplja” vjetar poput padobrana.
]]>Jedrenje s vjetrom u bok obuhvaća raspon upadnih kutova prividnog vjetra od 80°-130°. Kako vjetar struji od prednjeg prema zadnjem rubu spinakera, u navedenom rasponu kutova spinaker se ponaša poput aerodinamičke površine. Njegova forma tada je izrazito važna za pravilno strujanja vjetra, a time i za stvaranje što veće aerodinamičke odnosno porivne sile.
]]>Trimanje spinakera je složenije u odnosu na trimanje ostalih jedara. Budući je spinaker čvrsto pričvršćen samo u jednoj točki, strujanje po njegovoj površini često je vrlo nepravilno. Kontrolama, o kojima ćemo govoriti u ovom poglavlju, mijenja se forma i porivna sila spinakera.
]]>Kao kod genove i glavnog jedra, i kod spinakera postoje tri osnovna faktora kojima se kontrolira sila u jedru. To su: upadni kut vjetra, forma spinakera i izvijenost spinakera.
]]>U 3. poglavlju, kada smo govorili o različitim krojevima jedara izostavili smo krojeve spinakera. No sada, prije nego što počnemo detaljnije govoriti o trimu spinakera, prvo ćemo objasniti zašto se spinakeri kroje baš onako kako ih danas vidimo.
]]>Spinaker povećava učinkovitost i površinu jedara u jedrenju niz vjetar.
]]>